O faiga fa'avae "fa'alua carbon" e aumaia ai suiga tele i le fa'atupuina o le eletise, o le maketi e teu ai le malosi o lo'o feagai ma se fa'alavelave fou

Folasaga:

O le fa'avaeina o le "double carbon" faiga fa'avae e fa'aitiitia ai le fa'aosoina o le kaponi, o le a va'aia e le atunu'u le tele o suiga tetele.I le maeʻa ai o le 2030, faʻatasi ai ma le faʻaleleia atili o atinaʻe e teu ai le malosi ma isi meafaigaluega lagolago, ua faʻamoemoe e faʻamaeʻa e Saina le suiga mai le faʻavaeina o le eletise e faʻavae i le faʻaogaina o le malosi fou i le 2060, faʻatasi ai ma le aofaʻi o le gaosiga o le malosi fou e oʻo atu i le 80%.

O le faiga fa'avae o le "double carbon" o le a fa'asolosolo malie ai le fa'atupuina o mea tau eletise a Saina mai le fossil energy i le malosi fou, ma e fa'amoemoe e o'o atu i le 2060, o le a sili atu i le 80% le gaosiga o le malosi fou a Saina.

I le taimi lava e tasi, e foia ai le faafitauli o le "le mautu" mamafa o loʻo aumaia e fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga tele-tele i le itu o le gaosiga o le malosi fou, o le "tufatufaina ma le teuina o faiga faavae" i le itu o le gaosiga o le eletise o le a aumaia ai foi ni mea fou fou mo le malosi. itu e teu ai.

Atina'e faiga faavae "lua carbon".

Ia Setema 2020, i le fonotaga lona 57 a le Fono Tele a Malo Aufaatasi, na faʻaalia aloaia ai e Saina le "double carbon" sini o le ausia o le "peak carbon" i le 2030 ma le "carbon neutrality" i le 2060. O loʻo faʻamoemoe Saina e ausia le "peak carbon" 2030 ma le "carbon neutral" i le 2060.

E oʻo atu i le 2060, o Saina o le a ulufale atu i le tulaga "neutral", ma le carbon emissions e faʻamoemoe e oʻo atu i le 2.6 piliona tone, o se faʻaititia e 74.8% pe a faʻatusatusa i le 2020.

E taua le matauina iinei o le "carbon neutral" e le o lona uiga o le leai o se carbon dioxide, ae o le aofaʻi o le carbon dioxide poʻo le kasa kasa e gaosia tuusaʻo pe le tuusaʻo e le gaosiga faʻapisinisi, gaoioiga a le tagata lava ia ma isi gaioiga o le a faʻafefeina e le totoina o laau. , fa'asaoina o le malosi ma fa'aitiitiga tu'u ina ia ausia lelei ma leaga kaponi kasaisa po'o kasa kasa e gaosia e i latou lava.O le sini o le ausia lea o le zero emissions e ala i le faʻaitiitia o le carbon dioxide poʻo le greenhouse gas e faʻatupu saʻo pe leai foi e ala i gaioiga a atinaʻe, e pei o le totoina o laau ma le faʻasaoina o le malosi.

Ta'iala "Kaponi fa'alua" e ta'ita'i atu ai i suiga ile fa'ata'ita'iga o itu fa'atuputupulaga

O a matou pisinisi pito i luga e tolu o loʻo i ai le maualuga o le carbon emissions i aso nei o:

Eletise ma fa'avevela
%
Gaosimea & Faufale
%
Felauaiga
%

I le vaega o le sapalai o le eletise, lea e sili ona maualuga, o le a gaosia e le atunuu le 800 miliona kWh o le eletise i le 2020.

Fa'aola malosi fa'aola ile lata ile 500 miliona kWh
%
Malosiaga fou o le 300 miliona kWh
%

O le fa'avaeina o le "double carbon" faiga fa'avae e fa'aitiitia ai le fa'aosoina o le kaponi, o le a va'aia e le atunu'u le tele o suiga tetele.

I le maeʻa ai o le 2030, faʻatasi ai ma le faʻaleleia atili o atinaʻe e teu ai le malosi ma isi meafaigaluega lagolago, ua faʻamoemoe e faʻamaeʻa e Saina le suiga mai le faʻavaeina o le eletise e faʻavae i le faʻaogaina o le malosi fou i le 2060, faʻatasi ai ma le aofaʻi o le gaosiga o le malosi fou e oʻo atu i le 80%.

Fa'afou fou i le maketi e teu ai le malosi

Faatasi ai ma le paʻu o le itu fou o le gaosiga o le malosi o le maketi, o le alamanuia teuina o le malosi ua faʻafeiloaʻi ai foʻi ni mea fou fou.

O le teuina o le malosi e le mafai ona tuueseeseina mai le gaosiga o le malosi fou (photovoltaic ma le matagi malosi).

O le PV ma le malosi o le matagi e iai le malosi faʻafuaseʻi ma faʻafanua faʻatapulaʻa, e mafua ai le le mautonu malosi i le gaosiga o le eletise ma le tele o le gaosiga o le eletise, lea e mafai ona aumaia ai le mamafa tele i luga o le laina laina i le taimi o fesoʻotaʻiga.

O nofoaga e teu ai le malosi e le gata e mafai ona foia lelei le faafitauli o le "malamalama tuulafoaia ma le matagi", ae faapea foi "le maualuga ma le faasologa o taimi", ina ia mafai ai e le gaosiga o le eletise ma taimi o le gaosiga o le eletise ona fetaui ma le fuafuaga fuafuaina o le itu o le laina, iloa ai se feso'ota'iga laume'a lelei mo le fa'atupuina o le malosi fou.

I le taimi nei, o le maketi a Saina e teu ai le malosi o loʻo laʻititi lava pe a faʻatusatusa i maketi i fafo, faʻatasi ai ma le faʻaleleia atili o le suavai a Saina ma isi atinaʻe.

O loʻo faʻatumauina pea le teuina o pamu i le maketi, faʻatasi ai ma le 36GW o pamu pamu faʻapipiʻiina i le maketi Saina i le 2020, e sili atu le maualuga nai lo le 5GW o le teuina o eletise;ae ui i lea, o le teuina o vailaʻau o loʻo i ai le lelei o le le noatia i faʻatapulaʻaina faʻafanua ma fetuunaiga fetuutuunai, ma o le a tupu vave i le lumanaʻi;o loʻo faʻamoemoeina o le teuina o le eletise i Saina o le a faasolosolo malie lava ona maua le pamu pamu i le 2060, e oʻo atu i le 160GW.

I lenei laasaga i le itu fou o le gaosiga o le malosi o le tauofoga o le poloketi, o le tele o malo i le lotoifale o le a faamaoti mai o le nofoaga fou o le gaosiga o le malosi ma le teuina e le itiiti ifo i le 10% -20%, ma le taimi e molia ai e le itiiti ifo i le 1-2 itula, e e mafai ona vaʻaia o le "faiga faʻapipiʻi" o le a aumaia ai le tele o le tuputupu aʻe mo le gaosiga o le eletise o le maketi eletise eletise.

Ae ui i lea, i lenei laʻasaga, talu ai o le faʻataʻitaʻiga o tupe mama ma le faʻatautaia o tau o le gaosiga o le eletise e leʻo manino lelei le teuina o le malosi o le eletise, e mafua ai le maualalo o le tau i totonu o le toe foʻi mai, o le tele o nofoaga e teu ai le malosi o le tele o faiga faʻavae, ma le fa'ata'ita'iga pisinisi o lo'o taumafai pea e fo'ia.


Taimi meli: Iul-21-2022